Đuro Vidmarović, književni kritičar, pjesnik, prevoditelj, povjesničar, proučavatelj kulturne baštine hrvatskih narodnih manjina, političar i diplomat, rođen je 1. travnja 1947. u Piljenicama, općina Lipovljani, Županija Sisačko-moslavačka. U Kutini završava Gimnaziju, a studij povijesti (A) i filozofije (A) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani stječe magistarsku podobnost.
-1970. – 1990. radio kao srednjoškolski profesor U Kninu, Varaždinu i Zagrebu.
Godine 1990. izabran za zastupnika u Društveno-političko vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Ovaj je saziv postao Konstituanta. Bio je član saborske Komisije za izradu Deklaracije o nezavisnosti RH koja je prihvaćena 8. listopada 1991. godine. Na drugim parlamentarnim izborima izabran je za zastupnika u Hrvatskom Državnom Saboru. Na toj dužnosti ostaje do odlaska u diplomaciju.
1990. Sabor ga imenuje članom Hrvatske Delegacije u Vijeću Republika i Pokrajina Skupštine SFRJ. Obnašao je dužnost predsjedavajućeg Delegacije.
– 1994. – 1999. izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini.
Godine 1995. Predsjednik Republike dodjeljuje mu Red kneza Branimira i orden Domovinske zahvalnosti.
Godine 2002. dragovoljno se povlači iz diplomacije i odlazi u mirovinu.
Od 1972. bavi se književnim radom, te proučavanjem povijesti i književne baštine hrvatskih narodnih manjina u susjednim zemljama. O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Mađarskoj, Izraelu i Austriji.
Član Društva hrvatskih književnika ( 2017.izabran je za predsjednika ove udruge), Hrvatskog diplomatskog kluba, Upravnog odbora Matice Hrvatske (četiri mandata), Društva za ukrajinsku kulturu, Hrvatskog kulturnog vijeća (Predsjednik od 2016.), Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, Hrvatsko-ukrajinsko društvo )od 2029. predsjednik)
Studije, članke i književne priloge objavljivao u mnogim domaćim i inozemnim stručnim i književnim časopisima, kao što su: Forum (Zagreb), Republika (Zagreb), Marulić (Zagreb), Croatica Christiana Periodica (Zagreba), Hrvatsko slovo (Zagreb), Vijenac (Zagreb), Kalendar Matice iseljenika Hrvatske (Zagreb), Matica (Zagreb), Kaj (Zagreb), Kana (Zagreb), Ruke (Koprivnica), Gesta (Varaždin), Čakavska rič (Split), „Dubrovnik (Dubrovnik), Književna Rijeka (Rijeka), Moslavačko zrcalo (Popovača), Đakovački vezovi (Đakovo), Moslavački zbornik (Kutina), Usponi (Senj), Istra i Nova Istra (Pula), Rovinjski obzor (Rovinj). Zgodovinski časopis (Ljubljana), Osvit (Sarajevo), Literaturna Ukrajina (Kijiv), Slovo prosviti (Kijev), Most (Tel-Aviv),Pogledi – časopis za kulturu i društvena pitanja Hrvata u Mađarskoj (Pećuh), Narodni kalendar (Budimpešta), Kalendar Gradišće (Eisenstadt). Sudjelovao na mnogim književnim susretima i znanstvenim simpozijima u zemlji i inozemstvu.
Pjesme su mu prevođene na ukrajinski, ruski, makedonski i bugarski jezik, a sam prevodi s ukrajinskog, ruskog i slovenskog jezika.
Stihovi su mu uvršteni u antologiju Duša duše Hrvatske (Mostar, 1988), Nevena Jurice i Božidara Petrača, Hrvatske marijanske pjesme, Zdravka Kordića (Široki Brijeg, 2006.), Hvaljen budi, Gospodine moj: sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu / [priredili] Vladimir Lončarević, Božidar Petrač i Nevenka Vidak, Zagreb: Alfa: Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2009., ukrajinsko-hrvatsku antologiju hrvatskog pjesništva Čudo prvoga,u prijevodu LeonidaTalalaja (Kijev, 1999.) i bugarsku antologiju Suvremena hrvatska poezija, u prijevodu Elke Njagolove (Varna, 2014.). Kao prozni pisac uvršten je u zbirku Hrvatska Nika, Mirjane Lončar i Višnje Lovrić-Mencej (Ogranak Matice hrvatske Novska, Novska 2009.) i Trenutak proze – hrvatska kratka priča, Znanje, Zagreb, 2010. Uvršten je i u Zavičajnu čitanku Istine srca, mr. Duška Lončara (Novska, 2005.). Dobitnik nagrade „Franjo Horvat Kiš“ 2008., za književni putopis. Kao književni kritičar uvršten u slijedeće zbirke: Aralica u očima književne kritike. I. knjiga., Znanje, Zagreb, 2006.; Šumovi vremena II., Zbornik kritika (Povodom 35.-te obljetnice stvaranja Zdravka Kordića), „HZ HB“, Zagreb – Mostar, 2008. i Kritičke prosudbe o djelima s. Marije od Presvetog Srca (Anke Petričević), Matica hrvatska- Ogranak Split, Split, 2009. Godine 2015. izabran za člana Slavenske književne i umjetničke akademije sa sjedištem u Varni (Bugarska)
Knjige:
Poezija
1. Bujice i bregovi, „KUD Ilova“, Kutina, 1985.
2. Pečat od magme, „DHK – Ogranak Vinkovci“, Vinkovci, 1988.
3. Rijeka i hrast (grafičko-pjesnička mapa u suradnji s akad. slikarom
Andrijom Girardijem), Zagreb, 1990.
4. Mojom Moslavinom (s Katarinom Brkić), „Matica hrvatska – Ogranak Kutina»,
Kutina, 1991.
5. Koraci, „CIP“, Zagreb, 1991.
6. Horus u krletci, „Hrvatsko slovo“, Zagreb, 2007.
7.Mojom Moslavinom (s Katarinom Brkić) drugo prošireno izdanje, „Matica hrvatska – Ogranak Kutina», Kutina, 2016.
Proza:
1. Paprat i lišaji (književne kritike, ogledi i prikazi), „Mala biblioteka DHK“, Zagreb,
2008.
2. Protiv tmine (književne polemike), „Hrvatsko slovo“, Zagreb, 2008.
3. Čuvari sna (eseji), „Naklada Bošković“, Split, 2015.
4. Kijevski dnevnici 2014/2015, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, Zagreb, 2020.
5. Oživjela Moslavina, Spiritus movens, Kutina, 2020.
Književno-povijesne teme
1. Pjesništvo Mate Šinkovića kao odraz povijesti i postojanosti gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj, „Čakavska rič“ br. 2, Split, 1977. p. o.
2. Pitanje asimilacije i integracije, s posebnim osvrtom na korelacije između tih dviju pojava u svijetlu jugoslavenskog prijedloga Deklaracije, „Razpravein gradivo“ br. 13-14, Inštitut za narodnosna vprašanja, Ljubljana, 1981. p. o.
3. Josip Gujaš-Džuretin, vodeći pjesnik hrvatske dijaspore,„Marulić“ br. 5, Zagreb, 1987. p. o.
4. Školstvo hrvatske narodne manjine u Mađarskoj od 1945. do 1987. godine, „Zgodovinski časopis“ br. 42, Ljubljana, 1988. p. o.
5. Hrvatska narodna manjina u Mađarskoj, „Zavoda za migracije i narodnosti“, Zagreb, 1982.
6. Suvremeni tokovi u književnosti mađarskih Hrvata, „Nakladni zavod Matice
Hrvatske“, Zagreb, 1991.
7. Gradišćanskohrvatske teme, „Libellus“, Crikvenica, 1996.
8. Gradišćanskohrvatske teme II, „Libellus“, Crikvenica, 1998.
9. Juraj Lončarević. Bio-bibliografija, Izdano potporom obitelji Lončarević, Zagreb, 2006.
10. Teme o Hrvatima u Mađarskoj, «Naklada Bošković», Split, 2008.
11. Hrvatsko rasuće, «Naklada Bošković», Split, 2009.
12. Hrvatsko-ukrajinske teme, «Naklada Bošković», Split, 2010.
13. Hrvati Boke kotorske kroz povijest (sjećanja i zaboravi), „Hrvatska krovna zajednica – DuxCroatorum“,Tivat, 2011.
14. Hrvatsko-židovske teme, Spiritus movens“, Kutina, 2011.
15. Spomenica 600. obljetnice crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi (1410.-2010.) (koautorstvo), „Župa Male Gospe u Gornjoj Lastvi“ (Boka kotorska), „Institut društvenih znanosti Ivo Pilar“ (Zagreb)i „Naklada Bošković“, Split, 2011.
16. Prilog povijesti Hrvata Gornje i Donje Lastve, „Hrvatska krovna zajednica – DuxCroatorum“, Donja Lastva, 2013.
17. Od mlinskog kotača do ivanjskih kolača, „Matica hrvatska – Ogranak Lipovljani“, Lipovljani, 2013.
18.. Zagonetna KaterinaBilokur. Kršćanski simboli u slikarstvu KaterineBilokur, „Društvo za ukrajinsku kulturu“, Zagreb, 2015.
19. Jurica Čenar – hrvatski pjesnik iz Gradišća, „Naklada Bošković“, Split, 2015.
20. Kijevski dnevnici, „Društvo za ukrajinsku kulturu“, Zagreb, 2017. CD izdanje
21. Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile. (Pripremio Đ. Vidmarović), Acumen, Zagreb, 2019.
22. Hrvati Boke kotorske kroz povijest. Sjećanja i zaboravi, Naklada Boškovi, Split, 2020.
23. Daruvarski Židovi iz rukopisa Ezre Ukrainčika. Đuro Vidmarović i Vjenceslav Herput, Židovska općina Daruvar i Grad Daruvar, Daruvar, 2020.
Prijevodi:
1. Mila Dragar: Ljubav Križa (pjesme) (sa slovenskog), «Hrvatsko književno
društvo sv. Jeronima”, Zagreb, 2003.
2. Sergij Grabar: Od prve osobe (poezija) (s ukrajinskog), «Društvo za ukrajinsku
kulturu», Zagreb, 2004.
3. 55 suvremenih židovskih pjesnika (izbor i uvodna studija, s Jelenom Zaričnajom
prijevod), «Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosna», Mostar, 2004.
4. JehudaAmihaj: Pjesme siromašnog proroka (pjesme) (s Jelenom Zaričnajom,
Jadrankom Brnčić i MošomMešulamom), «Društvo hrvatskih književnika –
Ogranak Pula», Pula, 2005.
5. JehudaAmihaj: Moje srce, istok zapad (pjesme) (s Jelenom Zaričnajom), „Naklada
Bošković“, Split, 2006.
6. Igor Bunič: Partijsko zlato (s Jelenom Zaričnajom), „Detecta“, Zagreb, 2006.
7. Nathan Alterman: Čudni ljudi (pjesme) (s Jelenom Zaričnajom), „Naklada
Bošković», Split, 2008.
Uredio knjige:
1. Mate Meršić-Miloradić: Hrvat u Gradišću (pjesme), Zagreb, 1989. (KS)
2. ĐusoŠimara-Pužarov: Još uvijek snivam (pjesme), Pečuh, 2001.
3. Ezra Ukrainčik: Erec Izrael 1921.-1924, (priredio i napisao popratnu studiju),
«Naklada Pavičić», Zagreb, 2005.
4. Ivan Horvat. Pjesme, «Panonski institut», Pinkovac/Güttenbach (Austrija), 2008.
5. Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske,. Prvo desetljeće,
knjiga prva, «Mate d.o.o.», Zagreb, 2008.
6. Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske,. Prvo desetljeće,
knjiga druga, «Mate d.o.o.», Zagreb, 2010.
