Današnji jezični savjeti donose objašnjenje upotrebe pojmova
Dvjesto ili dvjesta
Tristo ili trista
Poznat je podatak da su oblici dvjesta i trista zastarjeli oblici i tako je pisalo u našim gramatikama dosta dugo. U suvremenom književnom jeziku jesu zastarjeli i rijeđe se upotrebljavaju jer su češći i pravilniji izrazi dvjesto i tristo.
Ukoliko ste primijetili da na novčanici od 200 ( dvjesto ) kuna piše DVJESTA nije netočno jer je zastarjeli oblik stilski obilježen i dobro je poslužio kao naziv novčanice. Isto tako postoji i razlika ako imamo dvjesto i dvjesta kuna. Ako je dvjesta kuna, imamo samo jednu novčanicu, a ako je dvjesto kuna može biti i nekoliko novčanica, dakle, ukupno je dvjesto.
Danas objašnjavamo nedoumicu o upotrebi glagola Brinuti. Brinuti ili brinuti se?
Glagol brinuti se u hrvatskome je standardnom jeziku povratni glagol i nije ga dobro upotrebljavati bez povratne zamjenice se.
Brinem o svojoj budućnosti. – nije točno napisana rečenica a ni upotrijebljen glagol brinuti.
Brinem se o svojoj budućnosti. – je točno napisana rečenica.
Brinem se kako ću pronaći posao.
Što radiš? Sve češće dobivamo odgovor: Odmaram. Umjesto: Odmaram se.
Bez se, riječ brinuti zabilježena je samo u frazemima. Kada nije riječ o frazemu, uz brinuti moramo uporabiti se.
Smijat ćemo se, kajati, češljati, bojati, voljeti…
Jezična sloboda donijela je i jezičnu zabrinutost. U mnogim jezičnim pitanjima i nesuglasicama. Trebamo se brinuti o sličnim primjerima te u što kraćem vremenu postati svjesni našeg jezičnog posjedovanja.
Današnji jezični savjeti donose još jednu u nizu dilema na području hrvatskog jezika.
Vidim ju ili vidim je. Govorimo o upotrebi zamjenica ju i je.
U hrvatskom standardnom jeziku upotreba ju je dugovječna ali je njena upotreba sužena. Pravopisno pravilo je glasilo da je treba uvijek upotrijebiti, a ju samo ako prethodna riječ završava na je ili je sljedeća riječ je.
Danas je ju vraćeno u upotrebu. Vidim ju. Uzmi ju za ruku…pravilno su napisane rečenice.
Rečenice: Vidim je. Čuvam je. Nosim je. Pripadaju staroj pravopisnoj formi te ih zbog istog razloga valja zamjenjivati.
Danas govorimo o svakodnevnoj, najčešćoj pogrešci.
Ja bi, mi bi…. ili Ja bih, mi bismo
Kondicional 1. glagolski je oblik koji se tvori od nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga. Često se griješi jer se oblik bi upotrebljava u svim oblicima.
U hrvatskome standardnom jeziku treba u kondicionalu upotrebljavati točan aorist pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo biste i bi.
Dakle, točno je : Ja bih i mi bismo.
